Članci

Ideja Zakona o fiskalizaciji je da smo SVI obveznici fiskalizacije (bez obzira da li poslujemo s gotovinom i karticama ili ne), ali da samo oni koji posluju s gotovinom odnosno karticama trebaju provoditi fiskalizaciji odnosno trebaju tražiti fiskal od FINE i fiskalizirati svoje gotovinske račune.

Obveze kojima se trebaju prilagoditi svi obveznici:

1.  donijeti interni akt (primjer u prilogu) kojim se popisuju sve poslovne prostorije u kojima se obavljaju djelatnosti te način označavanja pojedinog poslovnog prostora
2. prilagoditi sadržaj računa (u nastavku)
3.  postaviti upozoravajuće naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa

Obveze za stvarne obveznike provođenja postupka fiskalizacije izdavanja računa (uz gore navedene tri stavke):

1. dostaviti poruku o poslovnim prostorima u kojima obavljaju djelatnosti s oznakom radnih dana i radnog vremena poreznoj upravi
2. dostaviti na ovjeru svaki račun koji je naplaćen sredstvima koji se smatraju gotovinom (provođenje fiskalizacije)

INTERNI AKT

Sukladno čl. 11. st. 2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12), i čl.___ Društvenog ugovora, društvo „XY“ d.o.o. zastupano po direktoru ___________ donosi

ODLUKU

kojom se uređuju pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodjeljivanje oznake poslovnih prostora

1. Numerički broj računa počinje s početkom kalendarske godine, na dan 1. siječnja, od rednog broja 1 do broja „n“ na dan 31. prosinca tekuće godine poštujući pravilo slijednosti numeričkih brojeva računa.
2. Društvo „XY“ d.o.o. sa sjedištem na adresi Ilica 1, Zagreb obavlja djelatnost pripreme i usluživanja pića u prostorijama kako slijedi:
1.  Jarunska b.b., Zagreb
2.  Zagrebačka 1, Zagreb
3. Dodjeljuju se oznake prostorima kako slijedi:
1.  Jarunska b.b., Zagreb, oznaka PJ1
2.  Zagrebačka 1, Zagreb, oznaka PJ2

Ova odluka stupa na snagu 1. siječnja 2012.

___________________

                                                                                                                                             (potpis i pečat)

Uzimajući podatke iz internog akta za primjer broj računa bi izgledao na slijedeći način:

•  za poslovni prostor na Jarunskoj: 1-PJ1-01 (1-broj računa koji treba ići od 1 do n, PJ1 – oznaka poslovnog prostora koju smo definirali proizvoljno u internom aktu, 01-oznaka naplatnog uređaja, u slučaju da u jednom prostoru imamo više naplatnih uređaja, račun sa drugog naplatnog urečaja bi bio 1-PJ1-02)

• za poslovni prostor na Zagrebačkoj: 1-PJ2-01, 2-PJ2-01, 3-PJ2-01...

Račun prema Zakonu o fiskalizaciji (čl. 9) treba sadržavati (uz napomenu da se još uvijek čeka Pravilnik o provedbi fiskalizacije, pa su moguće i izmjene u pogledu brojeva računa):

1. prema Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost (čl. 15)

•   mjesto izdavanja, broj i nadnevak
•   ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja)
•   ime (naziv), adresu i OIB kome su isporučena dobra ili obavljenje usluge (kupca)
•   količinu i uobičajeni naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga
•   nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga
•  iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi
•   iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi
•   zbrojni iznos naknade i poreza

     2.      po Zakonu o fiskalizaciji treba dodati još i:

•   vrijeme izdavanja računa (sat i minuta)
•   oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju (na računu će se napisati šifra operatera, npr. BLAGAJNIK1, dok će se OIB te iste osobe dostaviti Ministarstvu financija – poreznoj upravi)
•  oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo

      3.      oni koji stvarno provode fiskalizaciju, odnosno oni koji posluju s gotovinom (što uključuje i kartice) uz navedene  dijelove računa trebaju imati i:

•   jedinstveni identifikator računa(dobiva se od PU pri svakoj fiskalizaciji računa)
•   zaštitini kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (vaš softver bi ga trebao automatski generirati)

Još jednom napominjemo da svi trebaju prilagoditi svoje račune kako je navedeno u točki 1. i 2. bez obzira na to da li posluju s gotovinom i karticama ili ne, a samo oni koji posluju s gotovinom (u što se ubrajaju i kartice) trebaju na računima imati i stavke pod 3.

                                                                       VAŠ MKD-BIRO d.o.o.

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima omogućeno je osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Smanjivanjem svote temeljnog kapitala na 10,00 kn, zakonodavac želi olakšati, ponajprije mladima i nezaposlenima ulazak u poduzetnički svijet.

Po svojim obilježjima j.d.o.o. je d.o.o. i na njega se primjenjuju odredbe koje vrijede općenito za d.o.o., no s obzirom da ono ima naziv jednostavno način njegovog osnivanja je jednostavniji.

Osnovna obilježja j.d.o.o.–a su:

• Najviše 3 člana i 1 član uprave(nije obveza u d.o.o.)
•  Pojednostavljen način osnivanja uz korištenje propisanih Zapisnika o osnivanju koje sastavlja javni bilježnik
•  Najniža svota temeljnog kapitala društva je 10,00 kn, a najniža nominalna svota poslovnog udjela je 1,00 kn
• Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu (u d.o.o. može i u novcu i u stvarima)
•  Prije upisa društva u sudski registar moraju se potpuno uplatiti ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu
• Obvezne zakonske rezerve - u zakonske rezerve mora unijeti četvrtinu svote dobitka društva iskazane u godišnjim financijskim izvještajima umanjene za svotu gubitka iz prethodne godine(što u d.o.o. nije obveza)
• U slučaju prijeteće nesposobnosti za plaćanje mora se odmah sazvati skupština društva
• Ako društvo poveća temeljni kapital i on iznosi 20.000,00 kn ili više, na njega se primjenjuju odredbe propisane za d.o.o., ali smije zadržati tvrtku društva

Postupak osnivanja

Troškovi osnivanja

Od 1.1.2013. godine uvodi se mnogo novina u poreznom sustavu RH, jedna od njih i promjena stope PDV-a sa 0 na 5%, te promjene stopa PDV-a u ugostiteljstvu.

Od 1. siječnja 2013. g. promijeniti će se stopa PDV-a od 0% na stopu od 5%.

Navedena promjena stope na 5% odnosi se na:

• Sve vrste kruha
• Sve vrste mlijeka
•  Knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje
•   Lijekovi
• Proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate
•  Ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostataka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju zubni tehničari i stomatolozi, prema čl. 11. st. 1. t. e. Zakona i pomagala s Popisa pomagala s Popisa pomagala
• Usluge javnog prikazivanja filmova

Poduzetnici koji će obavljati isporuke po stopi od 5%, iskazuju obvezu PDV – a na izlaznim računima (za razliku od stope 0%) i imaju pravo na pretporez iz ulaznih računa dobavljača, pod uvjetom da su upisani u registar obveznika PDV – a.

PROMJENA STOPE PDV – a U UGOSTITELJSTVU

Od 1.1.2013. god. po stopi od 10% naplaćivat će se:

•  Usluge pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima
•   Pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva

Stopa od 25% i dalje će se primjenjivati na usluživanje alkoholnih pića u svim vrstama ugostiteljskih objekata koja pripadaju skupini alkoholnih pića sukladno Zakonu o trošarinama (NN 83/09 i 112/12)

Poslodavac je tijekom 2012. godine mogao radniku neoporezivo isplatiti do 2.500,00 kn prigodnih darova. Navedeni prigodni darovi uobičajeno obuhvaćaju božićne ili uskrsnu blagdane i korištenje godišnjeg odmora.

BOŽIĆNICA

Neoporezivi iznos prigodnih darova se bez obveze obračuna poreza na dohodak mogu isplatiti svim osobama koje su na osnovi radnog odnosa prijavljene na obvezna osiguranja. U skladu s time, neoporezivu svotu božićnice mogu ostvariti i radnici na bolovanju, komplikacijama u trudnoći te rodiljnom ili roditeljskom dopustu, godišnjem odmoru i sl.

Prigodna nagrada može se neoporezivo dodijeliti radniku, neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos. U slučaju da je radnik kod bivšeg poslodavca u tijeku godine već dobio neoporezivu svotu nagrade od 2.500,00 kn, novi poslodavac mu može isplatiti neoporezivo 2.500,00 kn božićnice.

Važno je za napomenuti da poslodavci ne mogu umjesto neoporezive prigodne nagrade od 2.500,00 kn (božićnica, uskrsnica, regresa i drugih sličnih prigoda) neoporezivo isplatiti neku drugu naknadu koja bi inače podlijegala obvezi obračuna poreza na dohodak.

Kada bi poslodavac radniku isplatio božićnicu u svoti iznad propisane neoporezive (2.500,00 kn), razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se primitkom koji se treba oporezivati na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

DAR U NARAVI

Na temelju čl. 16. st. 3. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavci pri davanju darova, usluga bez naknade mogu svojim radnicima dodijeliti dobra i usluge, čija pojedinačna vrijednost ne prelazi svotu od 400,00 kn godišnje. 

Dar do 400,00 kn (uključujući i PDV) poslodavac može radniku dodoijeliti isključivo u naravi (dobro ili usluga). Oblici i načini darivanja mogu biti:

• Poslodavac može dar (dobro ili uslugu) kupiti sam te darovati radnike
• Poslodavac može dar izuzeti iz vlastite prodavaonice ili sa zaliha gotovih proizvoda
•  Radnici mogu samostalno odabrati dar u određenoj prodavaonici s kojom je poslodavac sklopio ugovor o pristupanju dugu

DAR ZA DJETE

Poslodavac možesvome radniku tijekom godine neoporezivo dodijeliti svotu do 600,00 kn u obliku dara djetetu. Darovi se mogu dodijeliti svoj djeci u dobi do 15 god, odnosno djetetu koje do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina

DARIVANJA POSLOVNIH PARTNERA

Da bi darivanje bilo neoporezivo, stvari koje se daruju ne smiju pojedinačne vrijednosti biti veće od 80,00 kn (bez PDV-a), te se ne smije poklanjati više darova jednoj osobi u jednom tromjesječju, te ne smije postojati obveza protuisporuke dobara ili usluga od strane primatelja.

23.11.2012. godine Hrvatski sabor je na sjednici donio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12).
Samim Zakonom je uređen postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom ovog Zakona.

Od 1. siječnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.).

Od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.

Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije

Obveznikom fiskalizacije smatra se:

1. Fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona o porezu na dohodak,
2. Pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema čl. 2. Zakona o porezu na dobit

Za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Malim obveznikom fiskalizacije smatra se obveznik fiskalizacije iz čl. 3. točke 1. ovog Zakona kojemu se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu prema zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.

Obveznikom fiskalizacije NE smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u slijedećim djelatnostima:

1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu
   
2. naplata cestarine
   
3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima
   
4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima
   
5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu
   
6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama
   
7. prodaja robe ili usluga putem prodajnim automata
   
8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja
   
9. vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata
   
10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba
11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Ukoliko obveznik fiskalizacije ostvaruje promet od različitih djelatnosti, izuzet je od obveze fiskalizacije samo za djelatnosti taksativno propisane člankom 5. ovoga Zakona te za djelatnosti oslobođene od obveze fiskalizacije na temelju odluke iz članka 6. ovoga Zakona.

Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke:

1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),

2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju (Oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je izvršila naplatu iz članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s osobnim identifikacijskim brojem te osobe. Osobni identifikacijski broj (OIB) operatera naplatnog uređaja, dostavlja se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi kao element računa, kod provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa.)

3. oznaku načina plaćanja računa - novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo,

4. Jedinstveni identifikator računa i

5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (alfanumerički zapis kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa).

Kopije izdanih računa obveznik fiskalizacije dužan je čuvati u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona te posebnih propisa.

Broj računa, koji je prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa, obveznici fiskalizacije iz članka 3. ovoga Zakona, kod provedbe postupka fiskalizacije iskazuju u polju broj računa u tri dijela:

1. numerički broj računa (Numerički broj računa iz točke 1. stavka 1. ovoga članka, mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru. Pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom, koji predočuje za potrebe poreznog nadzora),

2. oznaka poslovnog prostora i

3. broj naplatnog uređaja.

Obveznik fiskalizacije dužan je radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa od Financijske agencije nabaviti digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka.

POSTUPAK FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA

Obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti podatke o poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost, te izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja (Elektronički naplatni uređaji iz stavka 1. 16. članka, moraju omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te omogućiti vezu (Internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom).

IZDAVANJE RAČUNA KOJI SADRŽI JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA

1.  Obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja svakog računa za promet u gotovini elektronički potpisuje elemente računa
2. Potpisani račun dostavlja se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze
3. Ministarstvo financija, Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi računa i jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom
4.  Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti Ministarstvo financija, Porezna uprava odeđuje Jedinstveni identifikator računa te isto vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze
5.    Ako na temelju uvjeta Ministarstvo financija, Porezna uprava ne može odrediti Jedinstveni identifikator računa, vraća obvezniku fiskalizacije poruku o odbijanju određivanja Jedinstvenog identifikatora računa putem uspostavljene elektroničke veze

FISKALIZACIJA U PROMETU GOTOVINOM MALIH OBVEZNIKA FISKALIZACIJE

Mali obveznici fiskalizacije dužni su izdati račun koji mora biti uvezen u posebnu knjigu računa. Uvezenu knjigu prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava.

NEMOGUĆNOST IZDAVANJA RAČUNA KOJI SADRŽI JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA

U slučaju prekida uspostavljene veze iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, obveznik fiskalizacije izdaje račune sa sadržajem propisanim člankom 9. ovoga Zakona, bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa. Obveznik fiskalizacije dužan je u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune iz stavka 1. ovoga članka.

Ukoliko dođe do potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja, obveznik fiskalizacije izdaje račune prema postupku propisanim za male obveznike fiskalizacije (uvezena knjiga računa ovjerena od strane Ministarstva financija, Porezne uprave). Obveznik fiskalizacije obvezan je u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja uspostaviti rad naplatnog uređaja, te dostaviti sve izdane račune putem uspostavljene elektroničke veze. Ministarstvo financija, Porezna uprava će svim dostavljenim računima odrediti Jedinstveni identifikator računa te ga dostaviti obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa.

Sve obveze propisane odredbama ovoga Zakona za izdavanje računa (sadržaj računa, broj računa) na odgovarajući način primjenjuju se i kod izdavanja računa za storniranje računa odnosno kod računa u kojima se iskazuje djelomični ili cjeloviti povrat robe ili usluga. Ako se po storniranju računa izvršava povrat plaćenih iznosa u gotovom novcu, moguće je provesti postupak fiskalizacije i po računima s iskazanim negativnim predznakom.

OSTALE OBVEZE OBVEZNIKA FISKALIZACIJE

Obveznik fiskalizacije dužan je u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun.

OBVEZE KUPACA

Kupac te svaki primatelj računa dužan je zadržati izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora. Kupac je dužan na zahtjev ovlaštene osobe, službenika Porezne uprave pokazati izdani račun. Kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana izdavanja računa. Provjera se obavlja slanjem SMS poruke ili upitom na web servis dostupan na Internet stranici Porezne uprave.

Zakon o financiijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12) stupio je na snagu 1. listopada 2012. godine.
Njime je uređeno:

• Financijsko poslovanje poduzetnika
• Rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza
• Postupak predstečajne nagodbe

U čl. 11 Zakona određeni su rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima među poduzetnicima, pa Zakon stoga definira slijedeće rokove:

• Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dan
• Iznimno se može ugovoriti i duži rok do 360 dana pod uvjetom da je dužnik novčane obveze, izdao vjerovniku sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave
• Ukoliko ugovorom između poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku od 30 dana

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava:

• Ugovorom se može dogovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana
• Iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja ali ne duži od 60 dana
• Ukoliko ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana

Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300,00 kn (čl. 13 Zakona).

OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI
Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:

1. Više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu godinu
2. Više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunavati i uplatiti zajedno s plaćom

Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje:
Prioritetne tražbine

• Plaće radnicima od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe
• Operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.
• Nabavu rode i usluga potrebnih za redovno poslovanje
• Porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima
• Troškove postupka pred javnopravnim tijelima

Dužnik ne smije:

• Davati zajam
• Prenositi prava na treće osobe
• Isplatiti predujam dobiti ili dobit
• Na drugi način umanjiti imovinu
• Preusmjeravati na drugu osobu novčane i financijske tijekove

Ukoliko poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe dužnik ne može uspostaviti stanje likvidnosti, dužan je, u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Isto tako ukoliko je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen, dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE
Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se:

1. Dužniku koji je postao nelikvidan ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan
2. Vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak

Sam postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem odnosno nad trgovcem pojedincem i obrtnikom.
Postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nogodbe provodi se u regionalnim cebtrima Financijske agencije, čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema sjedištu dužnika.
Tijela u postupku predstečajne nagodbe su:

1. Nagodbeno vijeće ( regionalni centar Financijske agencije (Fine))
2. Povjerenik predstečajne nagodbe

 Ukoliko dužnikove obveze prelaze 10.000.000,00 kn isključivo su nadležna nagodbena vijeća regionalnog centra u Zagrebu.

Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja.

Prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe mora sadržavati (čl. 41 Zakona):

1. Tvrtku ili naziv, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, sjedište i poslovnu adresu, adresu prebivališta te OIB dužnika i zahtjev da se nad dužnikom provede postupak predstečajne nagodbe
2. Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika (ne starije od tri mjeseca)
3. Plan financijskog restrukturiranja
4. Plan operativnog restrukturiranja
5. Izvješće ovlaštenog revizora koje sadrži: procjenu vrijednosti društva i pozitivno miščjenje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja
6. Popis imovine i prava dužnika koji su upisani u odgovarajuće radnike
7. Izjavu da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na tražbine radnika

Prijedlogom predstečajne nagodbe dužnik može ponuditi vjerovnicima način i rok ispunjenja tražbina. Ako dužnik predlaže smanjenje tražbina, postotak što ga dužnik nudi vjerovnicima ne može biti manji od 30% ako se plaćanje nudi u roku od četiri godine, odnosno 40% ako se plaćanje nudi u roku od osam godina.

Nagodbeno vijeće dužno je odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od osam dana.

Važno je za napomenut da se postupak predstečajne nagodbe pokreće samo na prijedlog dužnika.

O otvaranju postupka predstečajne nagodbe vjerovnici se obavještavaju oglasom na web stranici Financijske agencije. Objavljenim oglasom se pozivaju svi vjerovnici da u roku od 30 dana podneskom u dva primjerka s dokazima, prijave nagodbenom vijeću svoje tražbine.

SKRAĆENI POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE

Skraćeno postupak predstečajne nagodbe provodi se nad:

1. Dužnikom čiji ukupan iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kn
2. Koji zapošljava manje od 10 radnika

U slučaju skraćenog postupka predstečajne nagodbe potrebno je priložiti:

• Izvještaj o financijskom stanju i poslovanju dužnika
• Podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika na datum sastavljanja financijskog izvještaa
• Popis vjerovnika koji imaju pravo odvojenog namirenja
• Izjavu da ako predstečajna nagodba bude sklopljena, neće utjecati na tražbine radnika
• Izjavu dužnika ovjerenu od javnog bilježnika da finanijski izvještaj potpuno i istinito prikazuje njegovo financijsko stanje i poslovanje
• Ovjerene sporazume o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja s vjerovnicima čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih prijavljenih tražbina{/reg}

Od 1.1.2013. godine na snagu stupa novi način paušalnog oporezivanja uređen Zakonom o porezu na dohodak (NN 177/04 - 22/12), Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 95/05 do 61/12) i Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 143/06 i 61/12).

Zakonom su uređeni novi pragovi za prelazak na paušalni način oporezivanja, te nove razine godišnjeg paušalnog poreza.

Vrste djelatnosti koje se mogu paušalno oporezivati:

• samostalne djelatnosti obrta
• samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva (iz čl. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak)

Uvjeti za ulazak u paušalni način oporezivanja za samostalne djelatnosti obrta (čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti):

1. nije obveznik PDV-a (dobrovoljni ili po sili Zakona), odnosno godišnja isporuka nije veća od 230.000,00 kn (novo! do sada je prag iznosio 85.000,00 kn)
2. primici u prethodnoj godini nisu bili veći od 65% od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a (što znači da ukupni primici u prethodnoj godini ne smiju biti veći od 230.000,00 x 65% = 149.500,00 kn)
3. nema izdvojene poslovne jedinice i pogone
4. nije trgovina i ugostitelj

Važno je da moraju kumulativno biti ispunjeni svi uvjeti.

Kod samotalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva  prema čl.18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak poljoprivrednici koji ostvaruju ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV (230.000,00 x 35% = 80.500,00 kn) i ostvaruju poticaje po posebnom Zakonu, postaju obveznici poreza na dohodak, odnosno moraju se prijaviti u RPO registar u Poreznoj upravi. Sve dok poljoprivrednici po osnovu svoje djelatnosti ne ostvare ukupan godišnji primitak veći od 149.500,00 kn mogu izabrati mogućnost plaćanja godišnjeg paušalnog poreza i prireza, a prema rješenju PU.

Tko nikako ne može ući u sustav paušalnog oporezivanja: zdravstvena djelatnost, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, tumači, prevoditelji i vještaci. Drugim riječima oni su dužni voditi poslovne knjige i podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Novina je i da u sustav paušalnog oporezivanja može ući i zajedničko obavljanje samostalne djelatnosti, ali im ukupan dohodak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti ne smije biti veći od 149.500,00 kn i da svi supoduzetnici pojedinačno udovolje i ostalim propisanim uvjetima (da nisu obveznici PDV-a, da nemaju izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona i da se ne bave trgovinom ili ugostiteljstvom).

Paušalisti su obvezni samo voditi knjigu prometa (obrazac KPR) za gotovinski i negotovniski promet, te na temelju iskazanih podataka o prometu iz Obrasca KPR najkasnije 15 dana po isteku kalednarske godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave novo izvješće na novom Obrascu PO-SD.

Odnosno prvi Obrazac PO-SD podnosi se do 15.1.2014. za 2013.

Također su nove i tri razine godišnjeg paušalnog poreza (za razliku od jedne razine koja je bila do sada).

Ukoliko netko tko nije paušalist želi prijeći na paušalan način oprezivanja mora sve one račune koje je izdao, a nije naplatio kao i one račune koje je primio, a nije platio prikazati u svoj promet (bez iskazivanja PDV-a),  kao i svu dugotrajnu imovinu koju posjeduje. Nakon toga ukoliko mu godišnji primitak ne prelazi 149.500,00 kn on može prijeći u paušaliste.

No ako posjedujete neku značajniju dugotrajnu imovinu gotovo da je nemoguće da će vam ukupni godišnji primitak biti manji od 149.500,00 kn a samim time gubite pravo prelaska na paušaliste.

FISKALIZACIJA

Paušalisti su mali obveznici fiskalizacije odnosno oni su dužni provoditi pojednostavljeni postupak fiskalizacije. Što to znači, oni su dužni izdati račun koji mora biti uvezen u posebnu knjigu računa označenu rednim brojevima a koja se prije početka upotrebe mora ovjeriti u Poreznoj upravi. Sam izgled knjige računa i na koji način će biti ovjeren od strane Porezne uprave biti će propisan Pravilnikom koji se očekuje početkom prosinca zajedno sa konačnim Zakonom o fiskalizaciji.